Šargarepa je kolokvijalni naziv (tuđica iz mađarskog jezika) kome u srpskoj nauci odgovara jedino i samo botanički termin mrkva (lat. Daucus carota sativus domaća podvrsta sativus). To je dvogodišnja povrtarska biljka iz porodice Apiaceae, čiji se koren koristi u ishrani. Da bi se sačuvala i dobila kvalitetna šargarepa, potrebno je na vreme primetiti razne bolesti, štetočine, korove koje napadaju šargarepu i nakon toga odmah reagovati.
Predstavljamo neke od bolesti šargarepe-mrkve:
Sivomrka pegavost lista mrkve (Cercospora carotae)
Sivomrka pegavost lista mrkve manifestuje spojavom kružnih pega na listovima čija je sredina crna, a ivica mrka.
Pepelnica mrkve (Erysiphe helracei)
Pepelnica mrkve se ispoljava na licu i naličju listova i lisnim drškama u vidu bele brašnaste prevlake. Razvoju bolesti odgovara toplo vreme sa velikom vlažnošću vazduha.
Crna pegavost mrkve (Alternaria radicina)
Biljke inficirane u fazi klijanja izumiru pre nicanja. Biljke zaražene nakon nicanja požute, a lišće nekrotira. Na korenu mrkve izaziva crnu trulež.
Puževi u šargarepi
Puževi mogu biti ozbiljne štetočine povrtarskih useva, posebno u godinama sa dosta vlažnosti, na mestima blizu reka, obodima šuma, u staklenicima i plastenicima.
