Kupus (Brassica oleracea var. capitata) je dvogodišnja, kultivisana, zeljasta biljka koja predstavlja važno povrće u ishrani. Nastala je selekcijom divljeg kupusa u dugom vremenskom razdoblju. Da bi se sačuvao i dobio kvalitetan kupus, potrebno je na vreme primetiti razne bolesti, štetočine, korove koje napadaju kupus i nakon toga odmah reagovati.
Predstavljamo neke od bolesti kupusa:
Plamenjača kupusa (Peronospora parasitica)
Ova bolest pored kupusa napada i ostale kupusnjače: karfiol, kelj, brokoli...
Simptomi ove bolesti se javljaju na listovima. U početku se pojavljuju hlorotične pege koje se šire i kasnije dobijaju mrku boju od izumrlog tkiva.
Crna pegavost kupusa (Alternaria brassicae)
Zbog propadanja lisne mase smanjen je prinos biljaka a u semenskoj proizvodnji i prinos semena.
Nekrozom zahvaćene ljuske ostaju bez semena ili su ona štura i neklijava.
Suva trulež kupusa (Phoma lingam)
Ova gljiva se razvija na korenu i prizemnom delu stabla,kao i na nadzemnim biljnim delovima.
Pepelnica kupusa (Erysiphae cruciferarum)
Može se naći pri gajenju kupusa u plastenicima. Na licu lista obrazuju se bele okrugle kolonije gljive, koje
se potom spajaju i zahvataju veći deo lisne mase.
Veliki kupusar (Pieris brassicae)
Veliki kupusar je leptir čije gusenice (larve) pričinjavaju štetu na kupusu i ostalim biljkama iz roda kupusnjača(krstašica).
Puževi u kupusu
Puževi mogu biti ozbiljne štetočine povrtarskih useva, posebno u godinama sa dosta vlažnosti, na mestima blizu reka, obodima šuma, u staklenicima i plastenicima.